Prijeđi na sadržaj

Skakavci

Izvor: Wikipedija
»Skakavac« preusmjerava ovamo. Za druga značenja pogledajte Skakavac (razdvojba).
Skakavci
Zeleni skakavac (Omocestus Viridulus)
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Arthropoda
Potkoljeno:Hexapoda
Razred:Insecta
Podrazred:Pterygota
Infrarazred:Neoptera
Red:Orthoptera
Podred:Caelifera
Ander, 1936
Porodice

Skakavci (Caelifera) su podred srednjih do velikih (najčešće duljine između 1 i 8 cm) kukaca karakterističnih po izrazito dugim i snažnim stražnjim nogama koje im omogućuju skakanje (po čemu su nazvani) na udaljenosti i 20 puta veće od njihove duljine .

Izgled

[uredi | uredi kôd]
Europski skakavac (Locusta migratoria) je migratorna vrsta. Jedinke imaju jak nagon da se drže u jatima, pri kretanju slijede prethodnike.)
Crvenokrili skakavac (Psophus stridulus) tijelo joj je zaštitne boje poput tla, a kad poleti pokažu se crvena stražnja krila.
Glasanje koje je Vladimir Nazor opisao riječima: „Čegrtale su šaške u žitu; treptale su i zvučale kao žice od zlata…"[1]
Egipatski skakavac (Anacridium aegyptium) je migratorna afrička vrsta koja se povremeno pojavljuje primorju.
Obični poljski skakavac (Chorthippus brunneus)

Tijelo im je usko (bočno stisnuto), nitasta ticala kratka, oči velike. U ustima imaju dvije vilice prilagođene za kidanje i žvakanje. Leđna pločica prvog prsnog kolutića im je povećana i strši kao štit preko srednjeg dijela tijela. Prednja krila su uska i kruta, stražnja su šira i elastičnija. Lete najčešće samo na male udaljenosti i obično pritom proizvode štropotavi šum. Timpanalni organi (organi sluha) smješteni su u prvom kolutiću zatka. Skakavci proizvode čegrtanje stridulacijskim organima tako da povlače nazubljenu izbočinu stražnjih bedara preko izbočenih rebara prednjih krila. U nekih vrsta čegrtati mogu i ženke, samo tiše. Ženke su veće od mužjaka.

Prehrana

[uredi | uredi kôd]

Hrane se različitim dijelovima biljaka. Ako se jako razmnože mogu prouzročiti štetu.

Ličinke

[uredi | uredi kôd]

Ženka kratkom leglicom polaže jaja u rupicu koju iskopa u zemlji. Jaja u zemlji prezimljuju, a razvijaju se tek kad zatopli. Izležene ličinke izlaze iz zemlje, i odmah nalikuju odraslima (samo što su sitne i nemaju krila). Hrane se biljem. Postupno (s oko 5 presvlačenja) se preobražavaju u odraslog skakavca.

Rasprostranjenost

[uredi | uredi kôd]

Rašireni su po cijelom svijetu osim hladnih područja oko sjevernog i južnog pola. Najčešće nastanjuju polja i livade. Neke su vrste migratorne.

Infraredovi

[uredi | uredi kôd]

Vrste

[uredi | uredi kôd]
Nosati skakavac (Acrida ungarica)

Postoji više od 11 000 vrsta. Najveća vrsta Tropidacris cristata ima tijelo dugo 12 cm, a promjer krila 23 cm. Najpoznatija porodica pravi skakavci (Acrididae) u Hrvatskoj je zastupljena sa 70 vrsta. Porodice Pyrgomprphoidae, Tridactylidae, Tetrigidae su zastupljene manjim brojem vrsta.[2]

Stručna književnost

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Nazor, Vladimir. Djela Vladimira Nazora, 11. knj., Hrvatski nakladni zavod, Zagreb, 1950., str. 273.
  2. Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci : biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999., ISBN 953-0-30824-8
  3. Ožanić, Stanko. Poljoprivreda Dalmacije u prošlosti : prilozi za povijest poljoprivrede Dalmacije; priredili: A. Tambača i D. Morović, Društvo agronoma NRH – Podružnica Split, Split, 1955., str. 71.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Šaške
Wikivrste imaju podatke o taksonu Caelifera
Wječnik ima rječničku natuknicu skakavac